Identitet bosanskohercegovačkih građana

MFB je organizovala javnu raspravu „Identitet bosanskohercegovačkog građanina". Ta rasprava održana je u Kongresnoj sali hotela „Holiday Inn" od 17.45 do 19.15 sati.
Ova rasprava organizirana je uz saradnju Ureda Visokog predstavnika i televizije BH1.
Uvodni govornici su bili g. Mile Babić (Sarajevo), g. Zdravko Krsmanović (Foča), gđa. Nirman Moranjak-Bamburać (Sarajevo), te Haris Pašović (Sarajevo).

Gost rasprave je bio Ambasador Martin Ney, Viši zamjenik Visokog predstavnika.
Cijela rasprava snimljena je i emitirana 16. decembra u 21 sat na Televiziji BH1.
Razlog i cilj ove rasprave, prisutni su, čini se, u osjećanjima svih bosanskohercegovačkih ljudi. Ali nije moguće reći da o tim razlozima postoje i razumijevanja kojima bi ta osjećanja bila preinačavana u optimističnu sliku bosanskohercegovačke budućnosti.

Gotovo svaki građanin Bosne i Hercegovine je član nekog od tri konstitutivna naroda. On je, prema tome, pripadnik manjine ili većine, ovisno o naselju, gradu ili kraju u kojem se trenutno nalazi. Pripadanje tih građana nekoj od etničkih zajednica nije pitanje njihovog izbora. Građani su etnički to što jesu. Ali, politički su ono što svojom slobodnom voljom odaberu. A kada zagovornici i sudionici nacionalističkih ideologija nastoje poistovjetiti etničko i političko pripadanje, tada je dokinuta politička sloboda građana. Tada građani postaju zatočenici politiziranog etničkog pripadanja. Tako pojedincu biva nametnuto kao prvo i presudno pripadanje svojoj etničkoj skupini. Tek nakon tog dolaze pitanja o pravima na dostojanstvo, slobodu, posao, zdravstvenu i socijalnu zaštitu.

A građanin je sudionik državne političke zajednice s pravom na političko sudjelovanje. Nacija u smislu osvješćenog pripadanja određenoj državnoj političkoj zajednici osigurava određena prava svojim građanima. Od građana se za uzvrat očekuje lojalnost pravnom poretku svoje države i suprotstavljanje svim njenim neprijateljima. Građanstvo uključuje ustrajno djelovanje građana na poboljšavanju uvjeta života zajednice u kojoj oni žive preko sudjelovanja, dobrovoljnog rada i pothvata da bi bili unaprjeđeni uvjeti života svih gradana. Vrednote građanstva obično uključuju skup političkih prava i sloboda, kakve su pravo na biranje i bivanje biranim, za obavljanje dužnosti u cjelini političkog poretka. Samo preko tih građanskih prava pojedinac može biti u pozitivnom odnosu sa svojom državom. I ne samo to, samo na taj način pojedinac može doprinositi uspostavljenju optimalnog odnosa pojedinačnog i kolektivnog pripadanja.

Gradnja poželjne bosanskohercegovačke budućnosti nije moguća bez snaženja građanstva kao odnosa individualnih i kolektivnih političkih prava i bosanskohercegovačkih nacija-države. Suprotstavljanja tome zahtjevu i pasivnost prema njemu imaju razorne posljedice na cijelo društvo, jer prije svega onemogućavaju poželjnu budućnost bosanskohercegovačkih ljudi. A tih suprotstavljanja i pasivnosti, mora se priznati, nije malo u današnjoj Bosni i Hercegovini.

Odgovor na sadašnje stanje identiteta bosanskohercegovačkih građana i njihovu uzajamnost s društvenom sviješću jeste mijenjanje preovladujućih znanja, kako bi na taj način bilo utjecano na neprihvatljive stavove i ponašanja činitelja političkog, kulturnog i ekonomskog poretka Bosne i Hercegovine. Time bi bilo moguće osnažiti povjerenje u bosanskohercegovačku budućnost za koju su odgovorni građani Bosne i Hercegovine. To snaženje je proces razumijevanja građanskih prava i odgovornosti i zasnivanja građanskih pothvata preko kojih će se bosanskohercegovački ljudi oslobađati svih zatočenja u traume i kolektivizme.

Ovom raspravom pokrenuta su pitanja o zasnivanju i vođenju projekta promjene vladajućih znanja o bosanskohercegovačkom identitetu i građanstvu. A ta promjena znanja mogla bi, utjecati na promjenu stavova i ponašanja koji ugrožavaju poželjnu bosanskohercegovačku političku budućnost.