Javna rasprava Bosansko i bošnjačko usmeno naslijeđe u kulturi svijeta: Uz knjigu Mirsada Kunića, Čitanje Parryjeve zbirke

27. juni (srijeda) 2018. godine početak u 11:00 sati

Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu i Međunarodni forum Bosna organizirat će 27. juna (srijeda) 2018. godine, s početkom u 11:00 sati, Javnu raspravu Bosansko i bošnjačko usmeno naslijeđe u kulturi svijeta: Uz knjigu Mirsada Kunića, Čitanje Parryjeve zbirke.

Politički i kulturni procesi u zemljama Jugoistočne Evrope tokom 19. i 20. stoljeća podvrgavani su različitim ideologijskim matricama. Tako su negirani i izobličavani brojni činitelji kulturne pluralnosti tog područja. Bosni, bosanstvu i bošnjaštvu nametana je identitetska drugost za koju je smatrano da je ili posve uključiva u ideologijske slike nacijski osvjestljivih naroda ili posve isključiva iz njih. Razumijevanje i dekonstruiranje ideologijskih odnosa prema Bosni i bosanstvu nameću se kao etička zadaća cijeloj akademskoj zajednici. To nije i neće biti moguće bez uzimanja u obzir paradigmi odnosa usmenosti i pismenosti u dijahroniji bosanske pluralnosti. Sabiranja, istraživanja i predstavljanja južnoslavenskog usmenog naslijeđa – što ih je tridesetih godina prošlog stoljeća proveo američki homerolog Milman Parry, a nastavili i razvijali brojni naučnici – uvela su na spektakularan način bosansko i bošnjačko pitanje na svjetsku akademsku pozornicu. Taj događaj bio je i ostao teško uskladiv s nacijskim ideologijama ili uključenja ili isključenja. Knjiga Mirsada Kunića povod je za kritička preispitivanja odnosa bosanskih akademskih zajednica prema prisutnosti bosanske i bošnjačke usmene tradicije u kulturi svijeta.

O knjizi Čitanje Parryjeve zbirke i epistemološkom okviru u koji se smješta govorit će Amira Dervišević, Muhamed Dželilović, Mirsad Kunić, Rusmir Mahmutćehajić, Desmond Maurer, Šerbo Rastoder i Sead Šemsović

Raspravu će moderirati Nerin Dizdar

Amira Dervišević je profesorica Filozofskog fakulteta Univerziteta u Bihaću. Njena znanstvena područja su historija i teorija usmene književnosti. Muhamed Dželilović je profesor i dekan Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Njegova akademska područja su teorija književnosti i teatrologija. Mirsad Kunić je profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Njegova znanstvena područja su historija i teorija usmene književnosti. Rusmir Mahmutćehajić je predsjednik Međunarodnog forma Bosna. Njegova područja su politička filozofija, filozofija religije i teorija književnosti. Desmond Maurer je predsjednik Centra za proučavanje historije Međunarodnog forumu Bosna. U dosadašnjem radu bavio se klasičnom filologijom i historijom Bosne. Šerbo Rastoder je profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Nikšiću. Njegova akademska područja su savremena historija te kulturni i politički odnosi u Jugoistočnoj Evropi. Sead Šemsović je profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Područja njegovih akademskih znanjima su historija i teorija usmene književnosti, a naročito bošnjačko usmeno naslijeđe. Nerin Dizdar je doktorant Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Istraživao je pitanja prevođenja bosanskih kulturnih sadržaja u kulture engleskog jezika. U raspravi će sudjelovati i Ajet Arifi, izdavač knjige.

Rasprava je otvorena za širu javnost.
Nermina Ahatović Jusić
MFB voditelj programa


Prijatelji MFB
Rad Međunarodnog foruma Bosna podržava veliki broj organizacija i pojedinaca.
aktuelno