Javno predstavljanje Zbornik radova Prvog međunarodnog kolokvija Bosanska usmena tradicija u kulturi svijeta Knjiga Muniba Maglajlića Bošnjačka usmena balada

26. oktobar 2018. godine, s početkom u 19:00 sati

Centar za kulturno naslijeđe Međunarodnog foruma Bosna, Muzej Hercegovine iz Mostara i Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine organizirat će 26. oktobra 2018. godine, s početkom u 19:00 sati, u Centru za kulturu (Ul. Rade Bitange 13) predstavljanje Zbornika radova Prvog međunarodnog kolokvija Bosanska usmena tradicija u kulturi svijeta (Sarajevo: Međunarodni forum Bosna, 2018) i knjige Muniba Maglajlića Bošnjačka usmena balada (Sarajevo: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, 2018). O Zborniku će govoriti Mirsad Kunić, Irma Marić i Rusmir Mahmutćehajić. Predstavljanje će moderirati Asim Krhan. O knjizi Muniba Maglajlića govorit će Nirha Efendić i Sanjin Kodrić. Predstvaljanje će moderirati Nerin Dizdar.

U Zborniku su objavljeni sljedeći radovi:
David Elmer, "Zbirka usmene književnosti Milman Parry”; Aida Vidan, "Pjesme ženskih izvođača u zbirci usmene književnosti Milman Parry”; Enes Kujundžić, "Spomen bošnjačkog usmenog pjesništva u sabranim spisima Milmana Parryja”; Mirsad Kunić, "Tri stolačka pjevača u Parryjevoj zbirci – Bajgorić, Bašić, Kukuruzović”; Tarik Ćušić, "Tipovi i karakteristični modeli epskih formula u Parry-Lordovoj zbirci pjesama”; Sead Šemsović, "Novopazarski epski tekst – neke osobenosti bošnjačke epike u Lordovoj zbirci iz 1953. godine”; Ferid Muhić, "Kalogathia u bošnjačkoj usmenoj tradiciji: Aksiološka paradigma nacionalnog karaktera i etičkog kodeksa Bošnjaka u epu Ženidba Smailagić Mehe”; Indira Durmić, "Halil Bajgorić u bosanskoj usmenoj baštini”; Edim Šator, "Jezičke osobitosti pjesme Ženidba Bećirbega, sina Mustajbegova”; Amer Medar, "Današnja sjećanja na guslača Halila Bajgorića”; Rusmir Mahmutćehajić, "Bosanstvo između usmenosti i pismenosti”; Asim Zubčević, "Bosnian Muslim written culture as reflected in traditional oral poetry and folklore”; Nerin Dizdar, "Odnos institucionalizovanih ideologija prema bosanskoj narodnoj tradiciji – parcijalizacija umjesto internacionalizacije”; Amira Dervišević "Bošnjačke usmene priče i evropsko usmenoprozno naslijeđe”; Desmond Maurer, "Fakelore for Tito”; Sanjin Kodrić, "Status i identitet bošnjačke usmene književnosti do kraja osamnaestoga stoljeća”; Šerbo Rastoder, "Almanah i epika Bošnjaka Crne Gore”; Atvija Kerović, "Naučno-istraživački rad Zlatana Čolakovića i njegov doprinos afirmaciji bošnjačke epike u Crnoj Gori”; Jasmina Talam, Tamara Karača Beljak, "Muzička tradicija Bosne i Hercegovine kroz istraživanja Matije Murke”; Irma Marić "Horozovićevo čitanje usmene balade Hasanaginica u romanu Imotski kadija”; Jasmin Hodžić, "Jezička analiza balade Hasanaginica kao doprinos razumijevanju bosanske kulture i tradicije”.

Profesor Munib Maglajlić cijeli život se bavio bosanskim usmenim naslijeđem. Rad na knjizi Bošnjačka usmena balada smatrao je oporučnom zadaćom i okrunjenjem životnog poziva. Iako je do posljednjeg dana svog života smatrao da posao usavršavanja rukopisa nije završen, to što je ostavio potpuni je intelektualni kristal kakvom sličnome nema u bosanskoj kulturi. U opsežnom zahvatu profesor Munib Maglajlić je istraživao i rješavao najvažnija pitanja povijesnih i umjetničkih dimenzija bosanske usmene balade, a naročito njenih bošnjačkih sadržaja. Rukopis je za štampu pripremila Nirha Efendić, kustosica za usmenu poeziju u Zemaljskome muzeju Bosne i Hercegovine.

Gost večeri je Zanin Berbić, student Muzičke akademije u Sarajevu. Na početku predstavljanja otpjevat će uz saz tri tradicijske pjesme  Zmaj preleće s mora na Dunavo,  Kolika je u Mostaru livada i Kad Hlivno porobiše.

Predstavljanje je otvoreno za širu javnost.
Zbornik radova dostupan je u sjedištu Međunarodnog foruma Bosna.

Prijatelji MFB
Rad Međunarodnog foruma Bosna podržava veliki broj organizacija i pojedinaca.
aktuelno