Predstavljanje knjige "Hasanaginica" Rusmira Mahmutćehajića

Deveta internacionalna konferencija Sarajevo i svijet

Javna rasprava 250 godina balade Hasanaginica u svijetu: Uz knjigu "Tajna Hasanaginice” Rusmira Mahmutćehajića (Sarajevo: Mladinska knjiga, 2022.)

U okviru Devete internacionalne konferencije Sarajevo i svijet (ICSW9), održane od 16. do 19. maja 2023. godine, organizirana je javna rasprava 250 godina balade Hasanaginica u svijetu: Uz knjigu "Hasanaginica” Rusmira Mahmutćehajića (Sarajevo: Mladinska knjiga, 2022).

O toj godišnjici i knjizi Rusmira Mahmutćehajića "Hasanaginica” govorili su Almir Bašović, Nerin Dizdar, Nirha Efendić, Desmond Maurer, Lejla Nakaš i Fatima Veispahić.

Almir Bašović, profesor Univerziteta u Sarajevu, govorio je o kozmološkim vidicima Mahmutćehajićevog tumačenja Žalostne pisance plemenite Asanaginice. Teleologiju Hasanage, Lijepog, koji svoju ljudskost traži u odnosu s apsolutno Lijepim, i Hasanaginice, primateljske strane tog traganja, profesor Bašović ocrtava u prepoznatljivim dramskim sadržajima Mahmutćehajićevog kazivanja.

Nerin Dizdar, autor knjige Politike kulturnog rasizma, ukazuje na odraze balade o Hasanaginici u evropskoj kulturi, u prijevodima i tumačenjima te u slikarstvu. Upravo u tome Dizdar prepoznaje aktuelnost traganja za ljudskošću u svim vremenima i mjestima. Prema njemu, Mahmutćehajićevo tumačenjeŽalostne pisance plemenite Asanaginice tiče se jednako ovog kao i svakog drugog bosanskog časa s obzirom na čovjekovo traganje za sobom u višoj i ljepšoj mogućnosti.

Nirha Efendić, istraživačica bosanskog usmenog naslijeđa, ukazuje na baladu kao svojstven književni rod u bosanskoj kulturi te Žalostnu pisancu plemenite Asanaginice predstavlja u toj cjelini. Zato je, kako ona smatra, djelo Muniba Maglajlića o bošnjačkoj usmenoj baladi važno za razumijevanje onih vidika te tradicije koji su u knjizi "Hasanaginica” Rusmira Mahmutćehajića uvjerljivo ponuđeni prvi put, u dugoj povijesti bavljenja tim djelom bosanske usmene tradicije.

Desmond Maurer, filolog i filozof, predsjednik Centra za proučavanje historije MFB, svojim dubinskim uvidom u Mahmutćehajićeva tumačenja dana u knjizi "Hasanaginica”, istakao je upravo to što i Hasanaginicu i njeno tumačenje čini ontološki, kozmološki i psihološki značajnom za svijet te tako i za njen zavičaj. U osobi Hasanage i njegove ljubovce, više razine jastva, ocrtani su nerazdvojivost muškosti i ženskosti u cjelini postojanja, ali i nerazdvojivost vanjskih obzorja kao promatranih i njihovog promatrača.

Lejla Nakaš, profesorica Univerziteta u Sarajevu, filolog i povjesničarka jezika, istakla je da su Mahmutćehajićeva tumačenja teksta Žalostne pisance plemenite Asanaginice, objavljenog prvi put 1774. godine, a vjerovatno nastalog još ranije. ona vrsta odnosa prema rečenom u kojem promatrač potvrđuje da nema i ne može biti potpunih a tako ni konačnih znanja o promatranome. Za autora je tekst nepovrediv te tako i otvoren za tumačenja u različitim vidicima. Ushitan je, ističe profesorica Nakaš, rezultat takvog odnosa pisca knjige "Hasanaginica” prema pjesmi koja neopozivo pripada svima.

Fatima Veispahić, filolog i povjesničarka jezika, sudionica u pripremi drugog izdanja knjige "Hasanaginica”, ukazala je na neodvojivost Žalostne pisance plemenite Asanaginice od etičke jezgre bosanstva, slike svijeta u kojoj su zajamčeni različiti putevi prema Bogu. Prema njoj, balada Hasanaginica je nakon prvog objavljivanja prolazila gotovo sve puteve svjetskog arhipelaga jezika, značenja i simbola te prevađana i tumačena na teško izbrojivo mnoštvo načina. Knjigom "Hasanaginica” Rusmira Mahmutćehajića ta se balada, smatra Fatima Veispahić, možda vraća u svoju domovinu. Tim povratkom donosi iskustvo bivanja u svijetu, ali i sebe u značenju ključnog pitanja čovjeku i Bogu.

MFB Press

Dr. Asim Zubčević