RAZGOVOR O KNJIZI - Rusmir Mahmutćehajić, Andrićevstvo: Protiv etike sjećanja

11. januara/siječnja 2017. godine, s početkom u 19:00 sati

RAZGOVOR O KNJIZI

Rusmir Mahmutćehajić, Andrićevstvo: Protiv etike sjećanja

Odjeljenje za književnost Muzeja Hercegovine organizirat će 11. januara/siječnja (srijeda) 2017. godine, s početkom u 19:00 sati, u Centru za kulturu u Mostaru (ul. Rade Bitange 13),

Razgovor o knjizi Rusmira Mahmutćehajića Andrićevstvo: Protiv etike sjećanja, Beograd: Clio, 2015.

Knjiga Andrićevstvo je prvo cjelovito kritičko preispitivanje ideologijskih čitanja, tumačenja i korištenja književnog djela Ive Andrića u nacionalističkim, orijentalističkim i kulturno-rasističkim odnosima prema Bosni, bosanstvu i bošnjaštvu. To Mahmutćehajićevo djelo osnovano je na filozofskim, teološkim i književno-kritičkim tumačenjima Bosne u njenoj identitetskoj pluralnosti. Njime su dekonstruirane kanonizirane dogmatizacije književne fikcije potrebne nacionalističkim, orijentalističkim i rasističkim vidicima svijeta. Različite pojave estetizacije politike i politizacije estetike u ideologijskim korištenjima pripovjedačkog djela Ive Andrića Mahmutćehajić naziva andrićevstvom. Kako je vidljivo iz dosadašnjih reakcija, ta knjiga uzbuđuje i liberalne i konzervativne, i nacionalističke i antinacionalističke, i komunističke i antikomunističke krugove postjugoslavenske drame. Iz tih reakcija vidljivi su i raniji i sadašnji razlozi za tabuiziranje nametanih čitanja i korištenja tog djela izvan okvira fikcijske književnosti.

O knjizi i pitanjima koje ona pokreće govorit će Nerin Dizdar, Sanjin Kodrić, Mirsad Kunić, Senadin Lavić, Vahid Preljević i autor. Razgovor će moderirati Krsto Mijanović.

Nerin Dizdar je istraživač ideologijskih zabluda u bosanskoj političkoj i kulturnoj pluralnosti. O različitim vidicima antibosanstva i njegovih maskiranja piše u knjizi Politike kulturnog rasizma.

Sanjin Kodrić je teoretičar i historičar književnosti, univerzitetski profesor i sudionik u oživljavanju dekonstrukcijske kritike antibosanskih ideologija.

Mirsad Kunić je književni historičar i stručnjak za bosansko usmeno naslijeđe sabrano i istraživano u harvardskoj zbirci Milman Parry.

Senadin Lavić je filozof, istraživač savremenih političkih i kulturnih prilika Bosne te univerzitetski profesor. Njegove politološke analize i sinteze doprinose rasvjetljavanju bosanske društvene drame.

Vahid Preljević je univerzitetski profesor čije istraživačko područje obuhvata njemačku književnost, medijske znanosti i italijanistiku. U tom epistemološkom okviru su i njegova zanimanja za kulturologiju i bosansko pitanje.

Krsto Mijanović je univerzitetski profesor. Njegovo istraživačko područje obuhvata pitanje odnosa tehnološkog razvoja i okoline, ali i najvažnija pitanja bosanske pluralnosti.

Razgovor je otvoren za najširu javnost.