From January 1, 2006 to December 31, 2008






Contents
Executive Summary



1.Background
2.Situation analysis

2.1. General frame
2.2. «Problem Tree» Diagram
2.3. Politics,
2.4. Culture
2.5. Social situation
2.6. Economics
2.7. Solution Guidelines

3.International forum Bosnia (IFB)

3.1. About IFB
3.2. Mission and Vision
3.3. Strenghts, weaknesses, opportunities and threats (SWOT)
3.4. The stakeholders
3.5.International significance

4.Objectives

5.Activities

6.Results and outputs

7.Budget considerations

8.Transparency and visibility

9.Self sustainability outlook

10.Monitoring and evaluation



APPENDICES

A. INTERNATIONAL FORUM BOSNIA: MISSION AND EXPERIENCE
B. INTERNATIONAL FORUM BOSNIA: ORGANIZATIONAL STRUCTURE
C. DIAGRAM OF THE SWOT ANALYSIS
D. DIAGRAM OF STAKEHOLDERS
E. THE «PROBLEM TREE» DIAGRAM
F. THE «OBJECTIVE TREE» DIAGRAM
G. THE PROJECT LOGFRAME
H. BOSRED III BASIC RESEARCHES
I. BUDGET OF BOSRED III BASIC RESEACHES
J. BOSRED III COMPLEMENTARY ACTIVITIES
K. MONITORING AND EVALUATION PLAN



The project ‘Bosnia: Research and Development’—BOSRED III is a continuation of the two phases of the same project that have been completed from January, 1998 to December, 2005. The BOSRED III has as its basis the infrastructure and experience gained thus far within the IFB.

The core activities of the BOSRED III are oriented towards the most pivotal requirements of Bosnia and Herzegovina in the processes of accession in the European Union (the EU).

Research projects, part of the BOSRED III phase, determined by the most acute demands of politics, culture and economy in Bosnia and Herzegovina, will be followed up by complementary activities including strengthening awareness of civil society in providing sustainability and security of Bosnia and Herzegovina. These complementary activities include: scholarships, workshops, seminars, conferences, publications, all of which will foster the structuring of more efficient research, educational and business networks compatible with the EU standards.

The project is a proposal to be submitted to the Royal Netherlands Embassy in Sarajevo. The duration of the project has been planned for three (3) years. This is the shortest period within which it is possible to articulate and conduct serious research programmes that are to have any significant impact on politics, culture and economy in Bosnia and Herzegovina. All these activities will be completed by three (3) regional and ten (10) thematic centres of the IFB.



1. Background

Cijeli pothvat BOSRED usmjeren je od svog početka na pokretanje i snaženje procesa normaliziranja bosanskohercegovačkog društva i njegove države u okviru evropskih integracijskih procesa. On polazi od očitosti da preovlađujuća ponašanja u politici, kulturi i ekonomiji Bosne i Hercegovine ne odgovaraju idealima i standardima evropske budućnosti. Da bi ta ponašanja bila promijenjena, potrebno je, smatraju utemeljitelji, utjecati na većinu individualnih i kolektivnih stavova o politici, kulturi i ekonomiji. A taj utjecaj znači promjenu postojećih i kreiranje novih znanja o bosanskohercegovačkoj politici, kulturi i ekonomiji. Projekt BOSRED je dugoročni pothvat takvog mijenjanja. On je zamišljen i artikuliran kao pothvat koji u sebi nosi otvorenost i mogućnost stalnog preispitivanja i unapređivanja. Na osnovi iskustava stečenih u prve dvije faze (BOSRED I i BOSRED II) napravljen je prijedlog treće faze (BOSRED III).

Projekt Bosna: Istraživanja i razvoj je temeljna aktivnost Međunarodnog foruma Bosna. Njegovo realiziranje traje od 1. januara 1998. godine. Taj projekat je osnova razvoja Međunarodnog foruma Bosna koji je prošao kroz dvije faze: 1) BOSRED I, 1. januara 1998. - 31. decembra 2002. godine i 2) BOSRED II, 1. januara 2003. - 31. decembra 2005. godine.

U ovome dokumentu dat je plan aktivnosti Međunarodnog foruma Bosna za razdoblje od 1. januara 2006. do 31. decembra 2008. godine. Taj plan je podijeljen u dva sadržaja: 1) BOSRED III: Basic Researches i 2) BOSRED III: Complementary activities.

Oba ta sadržaja su tematska i organizacijska cjelina. Oni su artikulirani tako da omoguće jasan uvid u dinamiku preko koje će Međunarodni forum Bosna osigurati u narednom vremenu diversifikaciju izvora financiranja svojih temeljnih aktivnosti. Ta diversifikacija izvora finansiranja bit će ostvarena u skladu s odlučnijim istupom Međunarodnog foruma Bosna prema ključnim stakeholderima u stabiliziranju bosanskohercegovačkog društva i njegove države radi struktuiranja i snaženja procesa uključivanja u Evropsku uniju.

Prijedlog BOSRED III sadrži činitelje kontinuiteta i unapređenja, pri čemu osnovni cilj ostaje jednak. Taj cilj dat je u izvornoj formulaciji misije Međunarodnog foruma Bosna.





2. Situation Analysis

2.1 General Frame


Sadašnje stanje bosanskohercegovačkog društva može biti opisano uz uzimanje u obzir tri bitna faktora: 1) postkomunističko nasljeđe; 2) postratno nasljeđe i 3) procesi stabilizacije i pridruživanje u Evropsku uniju. Ako treći faktor određuje cilj ukupne transformacije politike, kulture i ekonomije u Bosni i Hercegovini, tada je nužno jasno odrediti sve sadržaje postkomunističkog i postratnog naslijeđa te odrediti oblike politike, kulture i ekonomije kojima će oni biti prevaziđeni. A to znači da je u ta tri područja potrebno odrediti stanja i utemeljiti procese kojima će vizija Bosne i Hercegovine kao dijela Evropske unije biti glavni okvir promjena.

Na kraju 2005. godine, kada započinju zvanični bosanskohercegovački procesi stabiliziranja i pridruživanja u Evropsku uniju, ustvrdljivi su slijedeći presudno važni stavovi bosanskohercegovačkih ljudi: A) njih preko 80% podržava udruživanje u Evropsku uniju i to smatra svojim interesom; B) oko 40% njih smatra da procese stabilizacije i pridruživanja mogu osigurati strani činitelji međunarodnog poretka u zemlji; C) njih manje od 15% smatra da to mogu uraditi činitelji sadašnje političke opozicije u zemlji i D) njih manje od 5% smatra da to može uraditi sada vladajuća politička elita.

Taj prikaz utemeljen je na relevantnoj anketi * koja je ovdje dana kao osnova prikaza društvene, političke i ekonomske situacije unutar koje je smješten prijedlog projekta BOSRED III.

Iz navedenih psihosocijalnih prilika u bosanskohercegovačkom društvu i njegovoj državi moguće je zaključiti da transformiranje i nadlaženje sadašnjih podjela u bosanskohercegovačkom društvu jeste moguće jedino ako je referentni cilj uključenje u Evropsku uniju. Taj cilj moguće je postići ako sadašnja otuđenost većine bosanskohercegovačkih građana od realizacije projekta stabilizacije i pridruživanja preinačena u jasnu viziju u slijedećim sadržajima: A) jasna vizija budućnosti, B) program djelovanja za postizanje te poželjne budućnosti, C) širenje i snaženje svijesti o tome programu kao svojini bosanskohercegovačkog društva i D) širenje i snaženje uključenosti građana u cjelini civilnog društva na realiziranju tog projekta.

Samo preko navedenih sadržaja djelovanja na postizanju cilja o kojem postoji suglasnost moguće je prevazići sadašnje podjele u kojima etno-religijsko pripadanje biva poistovjećeno s političkim. U takvim okolnostima etno-religijskih zatvorenosti bosanskohercegovačko društvo, razdijeljeno u etno-religijske autizme, nema jasnu viziju o potrebi i ulozi države kao okvira koji omogućuje civilno društvo i slobode njegovih članova.

Naspram takvog stanja i takve potrebe ne postoji odgovarajući generator promjene i kreiranja znanja na kojima bi bili snaženi civilno društvo i država kao nerazdvojivi dijelovi cjeline.



2.2. «Problem Tree» Diagram

Sadašnje političke, kulturne i ekonomske prilike bosanskohercegovačkog društva i njegove države mogu biti sažeto iskazane na slijedeći način: politički, kulturni i ekonomski činitelji koji zagovaraju neodrživost bosanskohercegovačkog društva i njegove države kao harmonične cjeline imaju složene i snažne konfiguracije. Te konfiguracije su presudne zapreke u normaliziranju bosanskohercegovačkog društva i njegove države i postojanog stabiliziranja kao uvjeta za pridruživanje u Evropsku uniju.

Stavovi i ponašanja koji su ovdje određeni kao «zagovaranje neodrživosti bosanskohercegovačkog društva i njegove države kao harmonične cjeline» utemeljeni su na nedostatku odgovarajućih znanja te na posljedičnim predrasudama, strahovima, emocionalizmima i zatočenjima u različite ideologijske obrasce. IFB od samog početka određuje kao cilj objektiviziranje tih predrasuda, strahova, emocionalizama i zatočenja u različite ideologijske obrasce, kako bi nepostojanje odgovarajućih znanja bilo objektivizirano kao glavni uzrok takvog stanja. Promjena tog neodgovarajućeg znanja, koje je de facto neznanje, jeste glavni cilj aktivnosti Međunarodnog foruma Bosna. Samo s promjenom tog neznanja u odgovarajuće znanje moguće je utjecati na promjenu sadašnjih predrasuda, strahova, emocionalizama i zatočenja u različite ideologijske obrasce.

Odnos glavnog problema bosanskohercegovačkog društva i njegove države te djelovanja i posljedica koji su povezani s tim problemom, strukturalno su prikazani na dijagramu «The problem tree» (Appendix E).

Taj problemski sadržaj ima četiri izravna iskaza: 1) nepostojanje političkog konsenzusa o ključnim pitanjima bosanskohercegovačke budućnosti; 2) suprotstavljena djelovanja različitih ideologija i organizacija u kojima se isprepliću različiti sadržaji identiteta (religija, etničnost, regionalnost i politika), 3) nepostojanje svijesti o projektu bosanskohercegovačke budućnosti kao svojini većine bosanskohercegovačkih građana, 4) nepostojanje znanja o odnosu individualnih i kolektivnih identiteta i njihovih odnosa s državom, civilnim društvom i parcijalnim sadržajima društvene cjeline i 5) neprincipijelna uplitanja susjednih država u bosanskohercegovački politički poredak i ideologije patroniziranja dijelova bosanskohercegovačkog društva.

Za svaki od navedenih iskaza osporavanja održivosti bosanskohercegovačkog društva i njegove države moguće je razviti njegove višedimenzionalne prikaze koji zahtijevaju istraživanja i objektiviziranja. Neki od važnijih sadržaja svakog od tih iskaza osporavanja bosanskohercegovačkog društva i države dani su u grafičkom prikazu «'Problem tree' Presentation» (Appendix E).

Bosanskohercegovačko društvo i njegova država ne nasljeđuju iz prethodnih stanja nikakvu cjelovitu istraživačku i intelektualnu mrežu. Postoje samo recidivi različitih struktura prethodnog političkog sistema, a one su uglavnom nekompatibilne s evropskim procesima. Izgradnja nove istraživačke i intelektualne mreže je jedan od najvažnijih pothvata Međunarodnog foruma Bosna. Tu mrežu danas sačinjava preko tri hiljade članova približno jednoliko raspoređenih na cijeloj bosanskohercegovačkoj teritoriji i preko 300 istraživača u različitim područjima znanosti, politici i ekonomiji. Ta istraživačka mreža je organizacijski okvir za stvaranja i diseminiranje novih znanja o bosanskohercegovačkoj budućnosti.

Bosanskohercegovačko društvo u sadašnjem stanju određuju podržavajuće suprotstavljenosti etnoreligijskih kolektiva koji sebe predstavljaju istovjetnim s političkim zajednicama. Povjerenje među tim kolektivima je pogibeljno malo. To bosanskohercegovačkome društvu oduzima „civilne vrline" koje su preduvjet za njegovo normaliziranje i njegovu kompatibilnost s programima stabilizacije i pridruživanja. Pronalaženje okvira i sadržaja za snaženje povjerenja u bosanskohercegovačkom društvu je presudna zadaća svakog rekonstrukcijskog pothvata. A taj okvir obuhvaća izgradnju različitih oblika višesmjerne saradnje u zemlji, susjedstvu, Evropi i svijetu. Sadašnja mreža takve saradnje koja je razvijena u Međunarodnom forumu Bosna jeste jedno od najvažnijih poslijeratnih postignuća u zemlji.



2.3. Politics

Sadašnji politički poredak u Bosni i Hercegovini nastao je kao posljedica raspada Jugoslavije kao političke države, rata protiv Bosne i Hercegovine i mirovnog dogovora koji je nametnula i provodila međunarodna zajednica. Tim ugovorom država je organizirana, na način koji je kompromis, između zahtjeva za njezin normalni politički profil i njezinog poricanja.

Politički poredak nastao kao posljedica tih prethodnih stanja ima različite percepcije među različitim etničkim i političkim strukturama bosanskohercegovačkog društva. Te percepcije oblikovane su brojnim psihosocijalnim i ideologijskim stanjima. Neki činitelji političkog poretka nastoji takvo stanje očuvati kao okvir „etničkog interesa", a druga ga nastoje promijeniti također kao „svoj" etnički interes. U takvim konfliktnim odnosima prema bosanskohercegovačkom političkom poretku preovlađujući konsenzus o potrebi i poželjnosti uključivanja u Evropsku uniju biva tumačen također na različite načine. Prevazilaženje tih konflikata moguće je preko njihovog sistematičnog dekonstruiranja u gradnji uvida u procese koji osiguravaju dostizanje pridruživanja u Evropsku uniju kao zajedničkog cilja.

Navedena dualnost (poslijeratna konstrukcija i poželjna budućnost) tokom posljednjih deset godina razrješavana je u prilog poželjnoj budućnosti u skladu sa standardima Evropske Unije. U tome razdoblju snažene su političke funkcije domaćih činitelja, a uloga implementacije i nadzora Daytonskog sporazuma preinačavana je u partnerstvo u procesu stabilizacije i otvaranja perspektive u pridruživanja u EU. Taj proces ima kao važne sadržaje nasljeđe totalitarizma i rata, pa su procesi normaliziranja neodvojivi od zadaće njihovog slabljenja u korist uspostavljanja poretka utemeljenog na osiguranju ljudskih prava, vladavine prava i demokratskog legitimiranja svih razina zakonodavne, sudske i izvršne vlasti.

Međunarodni činitelji političkog poretka u Bosni i Hercegovini pokrenuli su opsežan proces rekonstruiranja nasljeđenog stanja. U tome procesu postavljeni su temelji normaliziranja koji bi omogućili uključivanje bosanskohercegovačke države u evroatlanske integracije: kontrola državnih granica, protuteroristička politika, nova fiskalna politika, jedinstvena vojska, reforma policije, itd.

Da bi političko transformiranje Bosne i Hercegovine bilo osnaženo u njezinome društvu, potrebno je, prema viđenju članova Međunarodnog foruma Bosna, uspostaviti trajne procese promjene znanja o uzrocima i posljedicama sadašnje političke zapriječenosti. Na taj način utjecalo bi se na promjene stavova i ponašanja koji su uzrok te zapriječenosti. Proces promjene tih znanja moguć je u artikuliranim projektima koji dovode do rješenja i zaključaka od kojih se polazi u novom krugu traganja za rješenjima i unapređenjima prema najvišem idealu – dostizanje najviših evropskih standarda.

Sve bosanskohercegovačke političke strukture, od lokalnih do državnih, nalaze se u procesu transformiranja u skladu s projektom stabilizacija i pridruživanje. Taj proces nije moguć bez pune otvorenosti nevladinog sektora prema vladinom i obrnuto. Međunarodni forum Bosna je komunikacijska zajednica koja omogućuje tu otvorenost. Na osnovi istraživanja u funkciji političkih promjena, moguće je očekivati da sadašnji program političke transformacije bosanskohercegovačkog društva postane svojina i poduzetništvo različitih razina bosanskohercegovačkog društva i politike. Ta mogućnost pretpostavlja ustrajno i znanstveno objektivizirano bavljenje ključnim problemima bosanskohercegovačkog društva i politike. A ta ključna pitanja su konsolidiranje države na svim njezinim razinama prema modelima uspješnih zapadnih demokracija i snaženje civilnog društva kao otvorene pozornice za ispoljavanje sloboda i štićenje različitosti, pri čemu individualno i opće dobro sabiru povjerenje i tolerancija i civilne vrline.



2.4. Culture

Bosanskohercegovačko društvo je u cijeloj svojoj historiji paradigmatički složeno. Ono u sebe uključuje različite etničke i religijske zajednice koje su kroz cijelu svoju povijest živjele zajedno i isprepletene na cijeloj bosanskohercegovačkoj teritoriji. Na taj način nastalo je složeno psiho-socijalno nasljeđe Bosne i Hercegovine. U njega su uključena i neka od najvrjednijih svjetskih iskustava tolerancije, solidarnosti i odgovornosti u odnosima pojedinaca i zajednica različitih etničkih pripadanja. Ali, iskustvo bosanskohercegovačkih ljudi jesu i brojni sukobi i traume. To što je ljudska drama u složenom bosanskohercegovačkom društvu jeste danas opće pitanje svijeta: kako razumjeti i uskladiti u harmoničan poredak religijske i etničke razlike koje određuju svijet?

Koncentriranost navedenog pitanja sa svim njegovim sadržajima u bosanskohercegovačkoj kulturi jeste izazov i za bosanskohercegovačke ljude i za svijet u njihovom traganju za odgovorom. Evropska integracija kao jedan od najvećih savremenih pothvata u politici, kulturi i ekonomiji pruža izuzetnu šansu reafirmiranju bosanskohercegovačkog nasljeđa sa svim njegovim pozitivnim i negativnim sadržajima. Iako bosanskohercegovačka država ima i brojne ostale pretpostavke za dostizanje razine uzorne razvijenosti, čini se da je njezina društvena pluralnost ono što ona razvijajućoj evropskoj pluralnosti može ponuditi kao svoju naročitu vrijednost.

Zato je, smatraju članovi Međunarodnog foruma Bosna, potrebno revaluiziranje bosanskohercegovačkog nasljeđa, njegovo štićenje i uvođenje u osnaženo kulturno pamćenje.
Iako su pojedini sadržaji kulturnog nasljeđa u novijem dobu predstavljani kao ekskluzivno povezani ekskluzivno s parcijalnim i kolektivnim ukupnog bosanskohercegovačkog identiteta, oni su, i pojedinačni i zajedno, nasljeđe i dobro svih bosanskohercegovačkih građana, Evrope i svijeta. Promjena znanja o bosanskohercegovačkom društvu i njegovoj državi pretpostavlja afirmiranje takvih stavova u kulturi.

U Međunarodnom forumu Bosna preispitivani su različiti sadržaji bosanskohercegovačkog kulturnog nasljeđa i njihova tumačenja. Iz tih istraživanja moguće je izvesti zaključak o prožimanju i komplementarnosti svih oblika bosanskohercegovačke kulture u svoj njezinoj složenosti. Zato je jedna od ključnih zadaća da iz takvog stanja proizađu stavovi i ponašanja u kojima bi bosanskohercegovački građani u njihovoj etničkoj, religijskoj i nacionalnoj različitosti imali zajedničku odgovornost prema svom kulturnom nasljeđu. Ti stavovi koji u sabrani u zajedničkoj odgovornosti trebalo bi da proizvedu ponašanja zajedničkog štićenja, valoriziranja i korištenja svega što čini bosanskohercegovačko kulturno nasljeđe.

Usporedo s obnovljenom odgovornošću prema bosanskohercegovačkom kulturnom nasljeđu kao jedinstvu u razlikama od bosanskohercegovačkih građana se očekuje otvorenost prema različitim oblicima kulturnih utjecaja izvana. Samo u toj otvorenosti moguće je očekivati preoblikovanje sadašnjih traumatičnih zatvorenosti u relaksirano pripadanje evropskoj otvorenosti za različitosti i mogućnosti da one doprinose jedne drugim. Uz takav odnos prema kulturi bilo bi moguće očekivati da novo kulturno stvaralaštvo i kulturno nasljedstvo bosanskohercegovačkih ljudi bude uspješno unošeno u evropske i šire kulturne tokove.

Sadašnja stanja u bosanskohercegovačkoj kulturi karakteriziraju brojne zapriječenosti koje su u interaktivnim odnosima sa stanjima u politici i ekonomiji. Promjene u bilo kojem od tih stanja pretpostavlja holističko proučavanje i djelovanje. Zanemarivanjem bilo kojeg od tih područja u tome zahtjevu onemogućavat će pretpostavljeno mijenjanje prema bosanskohercegovačkoj kompatibilnosti s evropskim integracijskim idealima.


2.5. Social situation

2.6. Economics

U periodu od uvođenja jedinstvene bosanskohercegovačke valute (sredina 1998.) do kraja 2004. godine osnovne karakteristike bosanskohercegovačke ekonomije mogu se sažeti u slijedećem:

1. Najznačajniji napredak ostvaren je u finansijskom sektoru. Broj banaka je smanjen sa 68 krajem 1998. na 34 sredinom tekuće godine. Istovremeno, prosječne kamatne stope smanjene su sa 55% na 10,5% na godišnjem nivou. Imovina ili aktiva bankarskog sektora u Bosni i Hercegovini povećana je u proteklih šest godina sa 3,7 na 9,4 milijarde KM, a sredinom tekuće godine na 10,3 milijarde KM. Izražena u procentima prema bruto domaćem proizvodu (BDP) aktiva bankarskog sektora porasla je sa 48,8% na 72,8%. Međutim, u strukturi aktive najbrži rast ostvaren je kod kredita odobrenih stanovništvu, koji su u proteklih šest godina porasli sa 247 miliona KM na 2,62 milijarde KM, a sredinom tekuće godine na 3,05 milijardi KM. U istom periodu krediti odobreni privredi, odnosno preduzećima porasli su sa 2,4 milijarde na 3,2 milijarde KM. Napredak u finansijskom sektoru ostvaren je i u sektoru mikrokreditiranja, uz podršku Svjetske banke. Ukupan broj klijenata u ovom sektoru povećan je sa oko 20.000 krajem 2001. na preko 104.000 krajem protekle godine.


2. Nakon usvajanja Zakona o politici stranih direktnih ulaganja i njegovog ratificiranja u oba bosanskohercegovačka entiteta (1998.-2001.) strane direktne investicije u Bosni i Hercegovini su znatno porasle. Najveća strana ulaganja ostvarena su u sektoru komercijalnog bankarstva, u kome strani vlasnici kontrolišu preko 90% aktive, odnosno posjeduju preko 80% dioničkog kapitala. Trgovina je, također, sektor u kome su strane direktne investicije (SDI) značajno porasle u posljednje četiri godine, dok su u proizvodnom sektoru stranci intenzivnije počeli ulagati u posljednje tri godine. Ukupne SDI u Bosni i Hercegovini u posljednjih šest godina iznose 1,5 milijardi USD, odnosno 393 USD po stanovniku. U poređenju sa zemljama SEE i Centralne Evrope, Bosna i Hercegovina je u periodu 1998.-2004. privukla više SDI po stanovniku u odnosu na Moldaviju (173 USD po stanovniku), Albaniju (354 USD po stanovniku) i Srbiju i Crnu Goru (372 USD po stanovniku). SDI realizirane u Bosni i Hercegovini u USD po stanovniku u navedenom periodu iznosile su približno 50% ostvarenih SDI u Poljskoj (1.075 USD) odnosno svega 19% u poređenju sa susjednom Hrvatskom (1.850 USD). Ipak, ostvareni rezultati u posljednje tri godine su ohrabrujući, posebno imajući na umu da su gotovo sve navedene zemlje već privatizirale sektore telekomunikacija, kao i proizvodnje i distribucije električne energije (većinski paketi), dok u Bosni i Hercegovini privatizacija tih segmenata državnog vlasništva tek predstoji.


3. Bruto domaći proizvod Bosne i Hercegovine je u periodu 1998.-2004. godine rastao po znatno umjerenijim stopama u odnosu na stope rasta aktive bankarskog sektora. Prosječna stopa nominalnog rasta BDP Bosne i Hercegovine u posljednjih šest godina iznosila je 9,9% a realnog rasta 5,8%. BDP Bosne i Hercegovine po stanovniku iskazan po paritetu kupovne moći USD porastao je sa 2.200 na 5.500 USD. Međutim, dostignuti BDP od 5.500 USD po paritetu kupovne moći iznosi 47,4% BDP po stanovniku susjedne Hrvatske, odnosno svega 27% BDP po stanovniku Slovenije, Grčke i Portugala. Sa druge strane, BDP u Bosni i Hercegovini po stanovniku je viši u odnosu na susjednu Srbiju i Crnu Goru za 13%, ali i niži u odnosu na Makedoniju i Bugarsku prosječno za 28,5%. Stope rasta BDP bile su najniže tokom 2002. i 2003. godine, kada su ispoljeni najveći problemi u procesu restrukturiranja privatiziranih preduzeća u tom periodu. U protekloj godini realna stopa rasta BDP Bosne i Hercegovine iznosila je 5,7% i bila je viša od prosjeka SEE regiona.


4. Za razliku od relativno povoljnih pokazatelja i trendova rasta u finansijskom sektoru i trendovima stranih direktnih ulaganja (u manjem stepenu), najznačajniji problemi bosanskohercegovačke ekonomije su stagnacija stvaranja novih radnih mjesta, odnosno visoka stopa nezaposlenosti i visok trgovinski deficit, odnosno deficit tekućeg računa. Bosna i Hercegovina je, nažalost, na vodećem mjestu od svih 27 zemalja u tranziciji po prikazanoj stopi nezaposlenosti. Zvanična stopa nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini iznosi 39,4% (prema podacima oba entitetska zavoda za zapošljavanje). Usprkos korištenju metodologije Međunarodne organizacije rada koja stopu nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini snižava na 22%, ovo je još uvijek najviša stopa nezaposlenosti u regionu SEE i u svim evropskim zemljama u tranziciji.


5. Drugi najveći problem bosanskohercegovačke ekonomije je enormno visok trgovinski deficit i deficit tekućeg računa. Deficit tekućeg računa Bosne i Hercegovine, mjeren u % od BDP, bio je za 4,6 puta veći u odnosu na prosjek ostalih sedam zemalja SEE regiona (29,3% prema 6,3%). Također, trgovinski deficit Bosne i Hercegovine, iskazan u % od BDP, bio je za 3,6 puta veći od prosjeka ostalih zemlja SEE regiona (55,1% prema 15,4%).


6. Sa druge strane, Bosna i Hercegovina u kontekstu SEE regiona i grupacije 27 zemalja u tranziciji ima vrlo povoljan pokazatelj ukupnog vanjskog duga prema BDP. Deset najzaduženijih zemalja u tranziciji, po pokazatelju vanjski dug u postotcima prema BDP, su sljedeće zemlje: Kirgizija (102,9%), Moldavija (89,2%), Latvija (82,6%), Hrvatska (81,8%), Kazahstan (76,8%), Estonija (70,5%), Srbija i C.Gora (68,9%), Bugarska (65,6%), Tadžikistan (64,8%) i Mađarska (62,3%). Ukupan vanjski dug Bosne i Hercegovine u % od BDP iznosi 32% i svrstava Bosnu i Hercegovinu na povoljnu poziciju šeste najmanje zadužene zemlje u tranziciji.

2.7. Solution guidelines

1. U narednom petogodišnjem periodu osnovni problem koji je potrebno riješiti u bosanskohercegovačkoj ekonomiji je prije svega institucionalne i administrativne prirode. Naime, bosanskohercegovačka ekonomija se može znatno brže razvijati ukoliko budu eliminirane administrativne barijere za racionalnu ekonomsku saradnju bosanskohercegovačkih preduzeća i ukoliko budu formirane neophodne institucije za organizovanu podršku izvozu i kontrolu bosanskohercegovačkog tržišta.


2. Bosanskohercegovački izvoznici u oba entiteta insistiraju na uspostavljanju jedinstvenih institucija za podršku izvozu i sprječavanju ilegalnog uvoza, kao i stvaranja nelegalne konkurencije. Nelegalna i/ili nelojalna konkurencija iz neposrednog susjedstva i bližeg okruženja stvara velike štete proizvođačima iz oba entiteta, odnosno šteti svim bosanskohercegovačkim građanima, onemogućavajući njihove napore na stvaranju održivih radnih mjesta, odnosno ekonomskog rasta zasnovanog na kreiranju radnih mjesta, za razliku od rasta zasnovanog na povećanoj potrošnji po osnovu transfera iz inostranstva ili kupovne moći stvorene na neformalnom tržištu.


3. Stoga je neophodno hitno stvaranje institucija na kojima insistira Evropska unija - Agencije za nadzor bosanskohercegovačkog tržišta, Agencije za kontrolu kvaliteta lijekova i hrane, Agencije za certificiranje proizvoda, odnosno usklađivanje standarda bosanskohercegovačkih proizvoda sa evropskim standardima.


4. Uvođenje novog poreskog sistema zasnovanog na porezu na dodatu vrijednost učinit će domaće proizvođače još osjetljivijim na kolebanja kamatnih stopa kredita za finansiranje obrtnih sredstava, kao i potrebu jačanja sistema socijalne zaštite. Ovaj problem podrazumijeva podršku domaćoj proizvodnji korištenjem raspoloživih i dozvoljenih mjera vođenja industrijske politike, odnosno finansiranja industrijskih klastera zasnovanih na eliminaciji međuentitetskih barijera i korištenjem finansijskih izvora za restrukturiranje preduzeća koje Bosna i Hercegovina može dobiti od Evropske unije u procesu pripreme za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

3. International Forum Bosnia (IFB)

3.1. About IFB

Međunarodni forum Bosna osnovan je 1997. godine kao pothvat intelektualnog suprotstavljanja glavnim destrukcijskim djelovanjima protiv bosanskohercegovačkog društva i njegove države. To suprotstavljanje je zamišljeno kao skladni odnos različitosti.

Cijeli pothvat Međunarodnog forum Bosna uključuje četiri razine djelovanja:

1. pokretanje i vođenje istraživanja u funkciji bosanskohercegovačke održivosti i razvoja;
2. gradnja nove istraživačke mreže u kojoj bi bila preuzimana, stvarana i diseminirana znanja o politici, kulturi i ekonomije bosanskohercegovačkog društva i njegove ekonomije;
3. uspostavljanje najšire intelektualne i dijaloške mreže preko koje bi bila širenja znanja o bosanskohercegovačkom društvu i njegovoj državi radi pozitivnog mijenjanja stavova i ponašanja;
4. uspostavljanje višedimenzionalnih i višestranih veza pojedinaca, ustanova i organizacija u Bosni i Hercegovini s ključnim činiteljima politike, kulture i ekonomije u zemlji i svijetu.

Do kraja 2005. godine Međunarodni forum Bosna je realizirao 61 istraživački projekat, organizirao 517 različitih vrsta radionica, seminara, konferencija i škola i objavio preko 15.000 stranica različitih izdanja (časopisi, javna saopćenja i dokumenti). Intelektualnu mrežu IFB danas sačinjava preko 3.000 članova u zemlji i svijetu.



3.2. Mission and vision

Postizanje navedenog cilja – stabilizacija i pridruživanje u Evropsku uniju - Međunarodni forum Bosna realizira kao dio svoje izvorne vizije i na osnovi svojih kapaciteta. Ta misija Međunarodnog foruma Bosna može biti sabrana na slijedeći način:

The IFB members adhere to the view of sustainability of Bosnia and Herzegovina as a whole. They further believe that the development of the country calls for the strengthening of a new intellectual community based on dialogue, trust, and respect, within which the totality of Bosnia and Herzegovina will be scientifically examined from diverse perspectives. This community has opposed the existing ethno-national ideologies, which are the underlying causes of mistrust and intolerance and main generators of social tensions and conflicts. This long-term project includes research at all levels of society of Bosnia and Herzegovina, especially in geopolitical terms: geostrategy, history, education, advanced and information technologies, gender issues, regional co-operation, private/public partnership, and other issues related to the efficient transition of Bosnia and Herzegovina towards a harmonious membership within the community of European countries.

Za postizanje navedenog cilja Međunarodni forum Bosna je pokrenuo i razvijao projekt BOSRED i njemu odgovarajuću organizacijsku strukturu. (Više o misiji, iskustvu i organizacijskoj strukturi vidjeti i Appendixima A i B)

U postizanju navedenog cilja Međunarodni forum Bosna polazi od jasne vizije bosanskohercegovačke budućnosti (puna integriranost u Evropsku uniju) i svojih mogućnosti:

1. jasna misija u razvojnim procesima bosanskohercegovačkog društva;
2. razvijena istraživačka mreža koja obuhvaća bosanskohercegovačku cjelinu;
3. saradnja u regiji, Evropi i svijetu;
4. polazni kapital Međunarodnog foruma Bosna – iskustvo, istraživačka mreža, organizacija, prostor i sredstva.

Jasnu misiju Međunarodnog foruma Bosna određuje principijelni stav da Evropska unija ima budućnost jedino ako sve evropske različitosti uključi u harmoničnu i samoodrživu cjelinu politike, kulture i ekonomije. Sva pozitivna iskustva bosanskohercegovačke historije određuje jedino taj sadržaj. A sva negativna iskustva te historije određuju neshvaćanja i poricanja tog što su principi nastajanja i razvoja Evropske unije. Takva vrsta dekonstrukcije znanja o bosanskohercegovačkom jučer, danas i sutra, biva realizirana u Međunarodnom forumu Bosna kao dvosmjerni pothvat – okrenutost prema sadržajima i posebnostima, na jednoj, i evropskoj cjelini, na drugoj strani. Time se, unutar istraživačke i intelektualne mreže snaže uzajamnosti bosanskohercegovačkog društva i njegove države s vlastitim mogućnostima, najbližim susjedstvom i Evropom kao cjelinom.

Tri navedena sadržaja sabrana su u iskustvima članova i istraživača, njihovoj organiziranosti u komunikacijsku mrežu, njihovoj prilagodljivosti promjenama politike, kulture i ekonomije. Unutar takve dinamične strukture moguće je domišljati, uspostavljati i preispitivati projekte i istraživanja u funkciji najvažnijih ciljeva bosanskohercegovačkog društva i njegove države.



3.3. Strenghts, weaknessness, opportunities and threaths (SWOT)

Strenghts, weaknessness, opportunities and threaths (SWOT) koje je moguće objektivizirati na osnovi dosadašnjeg djelovanja Međunarodnog foruma Bosna dani su u Appendixu C. (Diagram of SWOT Analysis)

Osam godina rada i razvoja Međunarodnog foruma Bosna može biti sabrano u slijedeće strenghts: moćna intelektualna mreža, image Foruma, istraživačka mreža, istraživačko iskustvo sa slijedećim komponentama: omogućavanje pojedincima da artikuliraju svoje projekte, da dobiju potporu, te da ih provedu, internacionalna mreža, oblikovanje javnog mjenja (unutrašnjeg i vanjskog), razvijeno partnerstvo sa NVO i VO, te institutima, u zemlji i svijetu, izgradnja i artikuliranje pothvata dekonstruiranja znanja o bosanskom društvu – najvažnije, razvijanje okvira za pozicioniranje ovog pothvata i sredstava za njegovo postizanje (80% ljudi se slaže sa integracijama u EU), umijeću doprinošenje dekonstruiranja postojećeg i stvaranje novog znanja o Bosni, sposobnost samopreispitivanja, prilagođavanja i mjenjanja, postojanje dinamičnog sistema, osposobljenost za ulaženje u sve društvene strukture radi vođenja dijaloga, doprinošenje u osposobljavanju mladih kadrova za najvažnije procese stabilizacije i pridruživanja.
U narednom planskom razdoblju Međunarodnog foruma Bosna sve navedene strenghts će biti preispitivane, čuvane i razvijane.

Prethodno razdoblje rada i razvoja Međunarodnog foruma Bosna pokazuje i weaknesses koje je nužno objektivizirati, umanjiti i otkloniti: neefikasnost u pristupu fondovima najznačajnijih partnera (Evropska komisija, pojedinačne države...), nedovoljan izravan utjecaj na donositelje političkih odluka, nepostojanje sistematične i trajne komunikacije s vladinim sektorom, nedovoljan broj Forumovih dokumenata na engleskom jeziku okrenut činiteljima međunarodnog poretka, nemogućnost osiguranja statusa dužeg trajanja za radnike Foruma, nedovoljna tehnička razvijenost teritorijalne organizacije i komuniciranja pojedinih organizacijskih dijelova.

Objektiviziranje, umanjivanje i otklanjanje slabosti je ključna pretpostavka za uspostavljanje zadanog cilja kojeg određuju misija i vizija Međunarodnog foruma Bosna.

Izazovi i mogućnosti Međunarodnog foruma Bosna u narednom razdoblju su u skladu s izvornom misijom, ali i s širim procesima evropske integracije koji nameću temeljne promjene u bosanskohercegovačkom društvu i njegovoj državi. Ti izazovi i mogućnosti su: osnažena svijest o potrebi normalizacije bosanskohercegovačkog društva u okviru EU integracije, osnažena društvena svijest o potrebi sređivanja države kao okvira efikasne ekonomije, opći procesi snaženja ekonomije znanja, počinjanje i snaženje procesa stabilizacije i pridruživanja, otvoreniji pristup ustanovama i organizacijama EU (istraživačke organizacije, univerziteti, fondacije, nadnacionalne strukture, sigurnosni savezi), veće potrebe bosanskohercegovačke politike, kulture i ekonomije za naučnim istraživanjima u funkciji stabilizacije i pridruživanja, veća prisutnost evropskih organizacija i ustanova u Bosni i Hercegovini, veća pokretljivost studenata i istraživača u Evropi i svijetu, konsolidiranje politike, kulture i ekonomije u Bosni i Hercegovini, doprinos izgradnji jedinstvenog istraživačkog prostora, nužnost organiziranih akcija na otklanjanju svih oblika siromaštva i nezakonitih djelovanja, te uspostavljanje novih ustanova i organizacija.

Ti izazovi i mogućnosti će biti analizirani radi njihovog objektiviziranja u funkciji njihovog prilagođavanja i efikasnosti u projektu BOSRED III.



3.4. Stakeholderi

Međunarodni forum Bosna izvorno je razvijen kao intelektualni pothvat koji je okvir za realiziranje projekta BOSRED III. U tom odnosu organizacijskog okvira i projekta proizvedeni su obostani utjecaji. Razvoj projekta BOSRED utjecao je na razvoj Međunarodnog foruma Bosna, i obrnuto. Taj razvoj sadrži jasne uvide Međunarodnog foruma Bosna u stakeholdere koji su značajni za rekonstruiranju bosanskohercegovačkog društva i njegove države, pa tako i za uspjeh u razvoju samog projekta.

Međunarodni forum Bosna u svoj pothvat BOSRED unosi svoja znanja o stakeholderima i veze s njima. Intelektualna mreža je najširi komunikacijski okvir čiju jezgru izražava istraživačka mreža. U istraživačku mrežu Međunarodnog foruma Bosna uključeno je na kraju 2005. godine 292 aktivnih istraživača, dok intelektualna mreža kao njihovo okruženje uključuje preko 3.000 članova.

Broj stakeholdera o kojima Međunarodni forum Bosna ima znanja i s kojima je u vezi je preko 100. Njihovo kategoriziranje dano je u Appendixu D (Analysis of stakeholders). Svi relevantni stakeholderi koji su uzeti u obzir u projektu BOSRED mogu biti kategorizirani na slijedeći način: global security organizations, monetary and credit global structures, cultural, scientific and educational structures, health organizations, peace implementation groups, private and public funds, global organizations, EU, Council of Europe, European Commission, individual European structures, all structures of civil society, OHR, NGO, all state level of legislative, executive and judicial structures, all levels of political order, all levels of educational system, private and public enterpreurship, all structures of European institutions in Bosnia and Herzegovina.

Some of them we see as actual or potential supporters, partners and friends, some of them as potential or actual end users and still some of them as clients or donors. A more comprehensive Stakeholder Analysis will be conducted during the Strategic Process early in 2006. (See Section 9, Self-sustainability outlooks.)



3.4. International significance

"Bosanskohercegovačko pitanje” je prisutno u međunarodnoj politici na različite načine od kraja 19. stoljeća (Berlinski kongres 1878.), pa kroz cijelo 20. stoljeće (Sarajevski atentat 1914. i najveća evropska katastrofa nakon Drugog svjetskog rata na samo kraju tog stoljeća). I pored prolaska kroz različite političke poretke koji su imali različite odnose prema "bosanskohercegovačkom pitanju”, ono ulazi u 21. stoljeće s brojnim svojim starim sadržajima. Bosanskohercegovačko društvo i njegova država je i dalje "pitanje” u kojem odlučnu ulogu imaju glavni sudionici međunarodnog poretka. Nije vjerovatno da će ta prisutnost vanjskih činitelja biti izmijenjena u skoroj budućnosti. Ali, poželjna bosanskohercegovačka budućnost pretpostavlja veću sinergiju te prisutnosti međunarodnih činitelja i unutarnjih političkih, kulturnih i ekonomskih snaga Bosne i Hercegovine.

Postizanje veće sinergije vanjskih i unutarnjih čimbenika bosanskohercegovačkog političkog poretka pretpostavlja gradnju kognitivnog modela bosanskohercegovačkog društva i njegove države kao kompatibilnog činitelja regionalnih i širih evropskih integracijskih procesa. A to znači da je na bosanskohercegovačkim političkim, kulturnim i ekonomskim činiteljima zadaća da svoja politička, kulturna i ekonomska djela dovedu u djelatne odnose s širim procesima (regionalnim, evropskim i svjetskim). Imajući su svojim organizacijskim osnovama tu zadaću kao jedan od svojih ciljeva, Međunarodni forum Bosna je planirao svoje sudjelovanje u njima na slijedeće načine:

1. Preovlađujuća tumačenja politike, kulture i ekonomije u bosanskohercegovačkom društvu sadrže brojne ideologijske zapreke, pa je njihovo dekonstruiranje u okviru evropskih političkih, kulturnih i ekonomskih procesa uvjet njihovog normaliziranja. Ta dekonstruirana značenja mogu nastati jedino u novoj istraživačkoj intelektualnoj zajednici koja djeluje lokalno, ali u višestrukoj povezanosti s ključnim centrima znanja u Evropi i šire.


2. Uvidi u visoke razine znanja o politici, kulturi i ekonomiji, koje su dostignute i primjenjivane u razvijenim zemljama, predstavljaju uvjet za otklanjanje zapreka u bosanskohercegovačkom društvu. Te uvide moguće je stjecati u organiziranom i razvijajućem procesu u svim smjerovima. Istraživanja, stipendiranja, okupljanja i publikacije Međunarodnog foruma Bosna mogu doprinositi zadanome cilju, ako su povezane u taj najširi okvir stjecanja i prenošenja znanja.


3. Konktestualiziranje cijelog djelovanja Međunarodnog foruma Bosna u odnosu na procese stabiliziranja i pridruživanja u Evropsku uniju i procese u nauci, kulturi i ekonomiji svijeta mora biti osnova za uobličavanje konkretnih međunarodnih pothvata u područjima koje Međunarodni forum Bosna pokriva. Ti pothvati (istraživanja, stipendiranja, skupovi i publikacije) su inicijative i pothvati bosanskohercegovačkih ljudi, ali su realizirani u okviru šire saradnje u regionu i svijetu. To je obrazac kojim je moguće postići ciljeve općeg transformiranja sadašnjeg stanja u pouzdan put prema poželjnoj budućnosti.

4. Objectives

The goal of the BOSRED III project is to initiate, as of January 1st 2006, a new and more determined interdependence of its research community and potential participants and beneficiaries of research aspiring to transform the Bosnian-Herzegovinian society and its policy on the path of integration into European Union.

Projektom BOSRED III, u kojem će biti realizirana oba navedena sadržaja: BOSRED III: Basic Researches i BOSRED III: Complementary activities, Međunarodni forum Bosna smjera postići slijedeće ciljne sadržaje:

1. određivanje glavnih objectives u procesu stabilizacije i pridruživanja;
2. artikuliranje djelovanja koja će biti u funkciji general aims s obzirom na planirane i očekivane promjene u politici, kulturi i ekonomiji
3. postizanje učinaka u zahtjevanom snaženju političke kulturne i ekonomske transformacije.

O toj uzajamnosti objectives – activities – effects vidjeti više u grafičkome prikazu danom u Appendixu F (The «objective tree» Presentation). Ta uzajamnost objectives, activities, effects transformirana je u Project Logframe. (Appedix G) Taj prikaz strukture projekta ima dvije razine odnosa prema objectives – generalnu i specifičnu.

General objectives su definirani kao Approaching to the full membership in EU.

Specifični objectives su definirani preko dva njihova glavna sadržaja:

1. Slabljenje i otklanjanje političkih, kulturnih i ekonomskih zapreka u procesu stabilizacije i pridruživanja i
2. Razvijena i osnažena sudjelovanja i odgovornosti domaćih učesnika u procesu stabilizacije i pridruživanja

Više o tim objectives i njihovim implikacijama na struktuiranje cijelog projekta vidjeti u Appendixu F (The «objective tree» Presentation).

U postizanju navedenog cilja polazišta su znanja o političkim, kulturnim i ekonomskim procesima transformiranja bosanskohercegovačkog društva i njegove države danas, na jednoj, te sadašnji i budući kapaciteti Međunarodnog foruma Bosna, na drugoj strani.

Navedeni cilj bit će ostvaren preko postojećih i novih organizacijskih i istraživačkih kapaciteta Međunarodnog foruma Bosna i uz financijska sredstva koja će biti osigurana iz različitih izvora. U tome razdoblju Međunarodni forum Bosna planira postići veći stupanj razvijenosti svojih istraživačkih kapaciteta i veću financijsku neovisnost od sadašnjih donatora i partnera.

This goal will be achieved in cooperation with the Royal Netherlands Embassy to Bosnia and Herzegovina, as well as with other participants in politics, culture and economy, and particularly with governmental and non-governmental organisations and institutions, both in the country and abroad.



5. Activities

Aktivnosti Međunarodnog foruma Bosna u realiziranju projekta BOSRED III uključuju 4 razine: 1) objektiviziranje političkih, kulturnih i ekonomskih prilika u zemlji s obzirom na regionalni i svjetski okvir; 2) artikuliranje istraživačkih programa i planova preko kojih bi bilo omogućeno razrješavanje važnih pitanja bosanskohercegovačke kulture, politike i ekonomije; 3) okupljanje, povezivanje i snaženje pojedinaca i organizacija u istraživačke mreže preko kojih bi bili zasnivani, vođeni i realizirani istraživački i njima komplementarni pothvati i 4) uspostavljanje veza i saradnje sa stakeholderima političkih, kulturnih i ekonomskih promjena u zemlji i svijetu.

Cjelovit prikaz tih aktivnosti, njihove strukture i uzajamnosti dat je u Appendixu G (The Project Logframe).

Postizanje navedenog cilja bit će ostvareno preko obavljanja slijedećih sadržaja:

1. utemeljivanje novih istraživačkih projekata koji su u izravnoj funkciji potreba politike, kulture i ekonomije bosanskohercegovačkog društva i njegove države u procesu stabilizacije i pridruživanja;


2. pružanje financijskih potpora studentima istraživačima na različitim razinama – dodiplomske, postdiplomske studije, te doktorska i postdoktorska istraživanja u funkciji snaženja istraživačke mreže koja je nositelj i okvir projekta BOSRED i njemu komplementarnih aktivnosti u zemlji i svijetu;


3. diseminiranje novih znanja o politici, kulturi i ekonomiji kao sadržaju i okviru procesa stabilizacije i pridruživanja, i to preko sistematično planiranih i vođenih radionica, seminara i konferencija i pratećih prezentacija za različite razine korisnika;


4. osnivanje novih sadržajnih i organizacijskih pothvata kojima bi cilj projekta BOSRED bio preinačivan u svojinu većeg broja sudionika civilnog društva.

Uz postizanje ciljeva navedenih bit će utjecano na dva bitna sadržaja procesa normaliziranja bosanskohercegovačkog društva i njegove države: A) slabljenje i otklanjanje političkih, kulturnih i ekonomskih zapreka u procesu stabilizacije i pridruživanja i B) razvijena i osnažena sudjelovanja i odgovornosti u procesu stabilizacije i pridruživanja. A to će osigurati da Bosna i Hercegovine u procesu transformiranja politike, kulture i ekonomije postupno ispunjava sve zahtjeve plana za njeno puno članstvo u EU. Predviđena uloga Međunarodnog foruma Bosna i projekta BOSRED je doprinošenje u realiziranju navedenog cilja preko zajedničkog djelovanja najvažnijih činitelja – međunarodna zajednica, državna vlada, sve razine zakonodavne, sudske, i izvršne vlasti i civilnog društva.


6. Results and outputs

Specifični cilj projekta BOSRED III jeste utjecanje na otklanjanje zapreka u politici, kulturi i ekonomiji Bosne i Hercegovine. Te zapreke su opisane u «'Problem tree' Presentation» (Appendix E). Projekt BOSRED III obuhvaća neka od pitanja cjeline tog problema, pa bi njegovom realizacijom bili postignuti slijedeći rezultati:

1. pokretanje niza istraživačkih projekata u funkciji slabljenja ili otklanjanja zapreka u cjelini procesa stabilizacije i pridruživanja;
2. snaženje istraživačke mreže koja djeluje u funkciji razvoja bosanskohercegovačkog društva;
3. diseminiraje novog znanje u IFB intelektualnoj mreži;
4. unapređenje postojećih i stjecanje novih znanja i efikasnost sudionika u projektu BOSRED III;
5. osiguranje uvjeta za osnivanje projekta BOSRED IV.

Postizanje tih rezultata dat će slijedeće outpute:

1. 16 realiziranih istraživanja, koja uključuju 221 istraživača, s njihovim komplementarnim aktivnostima;
2. 108 novih istraživača različitih razina osposobljenosti koji su aktivno uključeni u istraživačku mrežu BOSRED;
3. 564 skupa (workshops, seminars, conferences, schools) koji će biti organizirani unutar različitih krugova civilnog društva;
4. dokumenti i prijedlozi mjera i pokretanje novih projekata;
5. 12 issues of Journal, 48 research documents, 564 public statements. From which the most relevant will be translated into English.

Položaj rezultata i outcoma u cjelini projekta BOSRED III dan je u Project Log Frame (Appendix G)

7. Budget considerations

Ukupan budget Međunarodnog foruma Bosna koji pokriva aktivnosti BOSRED III: Basic researches and BOSRED III Complementary activities prikazan je u Tabeli 1.

Budget projecta BOSRED III Basic Researchs se sastoji od dijelova koji pokrivaju istraživačke teme, stipendije, skupove (workshops, seminars, conferences and schools), dissemination (documents, publications, infrastructure, staff i upravljanje). Tačna raspodjela tih troškova data je u Appendixu I (Budget of BOSRED Basic Researches).

S obzirom na zadani cilj postizanja rastuće razine održivosti i neovisnosti, u istom budgetskom razdoblju dio aktivnosti koje pokriva projekt BOSRED III Complementary activities bit će finansiran iz drugih izvora, kako je prikazano na tabeli i dijagramu


8.Transparency and visibility



Prevazilaženje sadašnjih stanja zatvorenosti etničkih identiteta u bosanskohercegovačkoj cjelini i njihovog svođenja na etnopolitičke organiziranosti moguće je jedino uz promicanje javnog dijaloga i punu transparentnost djelovanja svih političkih, kulturnih i ekonomskih činitelja društva. Ustrajavanje na traumama i s njima povezanim netolerantnostima ima za posljedicu ne transparentnost u prezentiranju parcijalnih interesa i brojnim oblicima nezakonitog djelovanja. To je jedan od važnih problema bosanskohercegovačkog društva i njegove države. Međunarodni forum Bosna nastoji ta pitanja izvesti u formi javnog dijaloga, ali i sam osigurati sve forme javnog djelovanja kao odgovorne, transparentne i preispitane.

Transparentnost svih aktivnosti Međunarodnog foruma Bosna bit će osigurana na četiri razine za sve djelatnosti:

1. Sve istraživačke teme projekta BOSRED III bit će izabrane na osnovi javnog oglašavanja i procedure koja je javna i dostupna;
2. sve odluka o izborima tema i kandidata za korištenje financijskih potpora u okviru projekta BOSRED bit će dodjeljivane u javnoj proceduri i na osnovi odluke Upravnog odbora;
3. sve odluke bit će objavljivane i dostupne preko IFB dokumenata i web stranice;
4. sva financijska poslovanja bit će vođeni i revidirani u skladu sa domaćim zakonima i posebnim zahtjevima donatora i partnera.

Transparentnost, odgovornost i preispitivost u ukupnom djelovanju Međunarodnog foruma Bosna uključuje punu javnost rada unutar Međunarodnog foruma Bosna i izvan njega u odnosu s državom i svim njenim organima i civilnim društvom kao cjelinom. Da bi djelovanje u tom cilju bilo snaženo Međunarodni forum Bosna će javno preispitivati svoja postignuća i, u skladu s tim, donositi odluke o promjenama u organizaciji i načinima rada.

S obzirom na to da Međunarodni forum Bosna kao složena organizacija ima regionalnu i tematsku diversificiranost, zahtjevi za punu transparentnosti, odgovornost i prilagodljivost bit će formulirani u svakome od tih organizacijskih dijelova. Bit će i dalje razvijano autonomno djelovanje u regionalnim i tematskim centrima, pa će i njihove transparentnosti, odgovornosti i prilagodljivosti biti dio njihovih razvojnih procesa.

Za sve aktivnosti koje finansira Royal Netherlands Embassy u Bosni i Hercegovini bit će osigurana odgovarajuća vidljivost.



9. Self sustainability outlooks

Projekat BOSRED je izvorno zamišljen kao longterm pothvat koji doprinosi cjelovitoj transformaciji politike, kulture i ekonomije u Bosni i Hercegovini. Cilj Uprave Međunarodnog foruma Bosna jesu samoodrživost i razvoj tog projekta u predstojećem vremenu. S obzirom da taj projekat sada ovisi u najvećoj mjeri od potpore RNG/RNE predviđeno je da se udio te pomoći smanjuje u naredne tri godine, a da se pri tome postigne odgovarajuća samoodrživost.



Grafikon 2.
Projection of reaching selfsustainability of IFB in next 3 years


Na grafikonu br. 2 prikazano je postojano smanjenje udjela RNG/RNE u ukupnom budgetu projekta BOSRED. Ovaj projekat obuhvaća razdoblje od 1. januara 2006. do 31. decembra 2008. godine.

Dinamika postizanja samoodrživosti uključuje prije svega slijedeće pothvate: A) uspostavljanje interesnih odnosa s novim stakeholderima u gradnji evropskog poretka s Bosnom i Hercegovinom kao razvijajućom zemljom i B) razvijanje istraživačke mreže i kadrova Međunarodnog foruma Bosna za takve nove odnose, što je vidljivo na slijedećem grafu 3.

Kadrovska osnova realiziranja projekta BOSRED III su istraživači i saradnici uključeni u BOSRED III Basic Researches i BOSRED III Complementary Activities i IFB staff koji osigurava organizacijski okvir za realizaciju tih projekata. Za istraživače i IFB staff bit će organizovane radionice preko kojih će i jedni i drugi biti osposobljeni za uspostavljanje veza i saradnje sa novim stakeholderima. To osposobljavanje bit će planirano na osnovi metoda project cycle managementa i zahtjevima glavnih organizacija EU. Na osnovi tog programa i njegovog izvršenja bit će pripremljena dva dodatna dokumenta: IFB Bussiness Plan i IFB Communication Plan. Preko ta dva dokumenta bit će artikulirana ovdje ocrtana strategija postizanja samoodrživosti.

Za postizanje toga cilja od svih voditelja prihvaćenih istraživanja bit će zahtijevano da svoje prijedloge projekata preformulišu tako da postignuti istraživački ciljevi istodobno budu osnove za formuliranje novih projekata. Ti novi projekti bit će predstavljeni novim stakholderima za novi ciklus istraživanja.

Istodobno, s realiziranjem prihvaćenih projekata istraživači će preuzeti obavezu da traže nove sudionike u financiranju projekata matching odnosa. Time će biti proširivani istraživanja i njihove financijske osnove.



10. Monitoring and evaluation

Realiziranje projekta BOSRED III kao i ukupne aktivnosti Međunarodni forum Bosna podliježe bosanskohercegovačkim zakonima i posebnim zahtjevima donatora/partnera. Sve odluke u vezi s korištenjem sredstava pripremaju predsjednik, predsjedništvo i stručne službe a donosi ih Upravni odbor. Međunarodni forum Bosna podnosi Upravnom odboru na usvajanje planove i polugodišnje i godišnje izvještaje o ostvarivanju projekta BOSRED III.

Za financijsko poslovanje Međunarodnog foruma Bosna svake godine nezavisna i certificirana organizacija pravi auditing. Periodične izvještaje o realiziranju projekta BOSRED III Međunarodni forum Bosna podnosi Royal Netherlands Embassy u razdobljima koja su određena ugovorom o međusobnim odnosima.

Predsjednik Međunarodnog foruma Bosna u saradnji sa stručnim službama i predsjedništvom pravi godišnji plan realiziranja projekta BOSRED III. Taj plan usvaja Upravni odbor Međunarodnog foruma Bosna. Predsjednik prati, u saradnji sa zamjenikom i stručnim službama realiziranje godišnjeg plana. Izvještaj o realiziranju projekta BOSRED III predsjednik podnosi Upravnom odboru nakon prvog polugodišta i nakon završetka planske godine. Taj godišnji izvještaj bit će podnošen na uvid i ocjenu Royal Netherlands Embassy.

Proces monitoringa i evaluacije uključuje sve organizacijske razine Međunarodnog foruma Bosna: skupština, Upravni odbor, predsjedništvo, predsjednik, odbori regionalnih i tematskih centara, predsjednici regionalnih i tematskih centara, management staff, sjedišta regionalnih ured. Unutarnjem i vanjskom monitoringu, kao i evaluaciji podliježu svi činitelji te organizacijske cjeline. Za različite razine monitoringa i evaluacije redovito su pravljeni, i tako će biti u budućnosti zapisnici, dokumenti i izvještaji. Na taj način moguće je pratiti i organizirati realiziranje radnih programa u svakoj njegovoj fazi.

Opći prikaz monitoringa i izvještavanja dan je u Appendixu K (Monitoring and Evaluation Plan).

Gore spomenuti podaci preuzeti su iz usmene komunikacije s ambasadorom Martinom Nayom, a njihov izvor je neobjavljeni dokument Ureda visokog predstavnika.